Adventisti sedmog dana

Advent

Adventisti su dobili ime po adventu ili došašću. Advent je očekivanje Kristovog dolaska na Zemlju. Kao što je prije otprilike dvije tisuće godina Isus došao na Zemlju prvi put, tako je obećao da će se ponovno vratit, odnosno pred nam je Kristov drugi dolazak. Zato ljudi koji očekuju Kristov drugi dolazak nose ime adventisti (čekaoci, oni koji isčekuju).

Kao što su biblijski junaci vjere Starog zavjeta očekivali dolazak Mesije na Zemlju, prema Božjem obećanju - tako i kršćani Novog zavjeta očekuju ispunjenje Božjeg obećanja o ponovnom dolasku na Zemlju. Pri prvom dolasku, Isus je bio u službi spasenja grešnika - svim ljudima je donio priliku za novim životom slobodnim od ropstva grijehu. A pri drugom dolasku Isus će doći kao sudac ovoga svijeta.

«Kada Sin Čovječji dođe sa svojim sjajem u pratnji svih anđela, sjest će na prijestolje svoje slave. Tada će se pred Njim skupiti svi narodi, a On će  ih razlučiti jedne od drugih kao što pastir luči ovce od jaraca.»

                                                                             Evanđelje po Mateju 25,31.32.

Zato su adventisti ljudi koji znaju da će Isus ponovno doći, ali još više: adventisti su ljudi koji su spremni za njegov dolazak. Da li si i ti spreman?

Sedmi dan

A zašto adventisti imaju naziv "sedmog dana"? Što je to "sedmi dan"? To je biblijska subota. To je sedmi dan u tjednu, odnosno dan koji je Bog odredio da ga Njegova djeca trebaju svetkovati - ukoliko žele ući s Bogom u Novi zavjet (u Novi savez). Bog je prilikom stvaranja svijeta odredio subotu da bude posvećen i blagoslovljen dan. Zato blagoslov i posvećenje prate svakog čovjeka koji subotom odaje Bogu slavu kao Stvoritelju i Otkupitelju svijeta.

"Sjeti se da svetkuješ dan subotni. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni." Izlazak 20,8-11

Adventisti i ostali kršćani

Adventisti sedmog dana imaju mnogo zajedničkog s drugim kršćanima. Oni priznaju i obožavaju istog Boga i tako svoju nadu u život poslije smrti zasnivaju na životu, smrti, uskrsnuću i konačnom povratku svog Spasitelja Isusa Krista.

Svojim duhovnim precima smatraju milijune ljudi i žena koji su tijekom stoljeća svjedočili o svojoj vjeri u Krista. Jednako tako oni se raduju što su kršćani mnogih osvjedočenja danas spremni širiti Radosnu vijest.

Zajedno sa svim kršćanima, adventisti standardne prijevode Biblije smatraju izvorom objave. Biblija je jedini autoritet za nauk i način življenja.

Adventisti s većinom ostalih kršćana vjeruju u Sveto Trojstvo i u povijesnu činjenicu da je Krist na čudesan način i ljudskog i božanskog podrijetla. Sa stotinama milijuna drugih kršćana oni smatraju Kristovu žrtvu – a ne vlastita dobra djela – osnovom spasenja. To je Božje rješenje za sve što je u ovom svijetu pošlo naopako.

Kršćanska adventistička crkva u Hrvatskoj

Prvi su se adventisti pojavili na području današnje Hrvatske oko 1900. Prema službenim izvještajima Generalne konferencije Kršćanska adventistička crkva u Hrvatskoj organizirana je kao Hrvatska misija 1908. i bila je dio Njemačke unije konferencija. Prvi je predsjednik bio Robert Schillinger a propovjednik Albin Močnik. 1911. organizira se Jadranska misija. 1921. dolazi do organiziranja Jugoslavenske misije, a predsjednik je i dalje R. Schilinger. 1930. nastaje Jugoslavenska unija konferencija a predsjednik je J. F. Huenergardt. Hrvatska je u to vrijeme dio Jugoslavenske unije i organizirana je kao Savska konferencija ili kasnije Zapadna konferencija sa sjedištem u Zagrebu na Prilazu Gjure Deželića 77. Na čelu Crkve u Hrvatskoj bili su nakon R. Schillingera, M. Ludewig, S. Manestar, M Radančević, P. Brehelmacher, J. Slankamenac, J. Poljak, M. Abramović i Z. Hlišć-Bladt.

S obzirom na razne promjene na području Jugoslavenske unije od 1992. dolazi do reorganizacije Kršćanske adventističke crkve. Nekoliko je godina Crkva bila organizirana kao Hrvatsko-Slovenska konferencija čijim je djelovanjem koordinirao Trans-europski ogranak Generalne konferencije. Međutim, od prosinca 1998. Kršćanska adventistička crkva je organizirana na sljedeći način:

Osnovana je Jadranska unija konferencija u čijem su sastavu Hrvatska konferencija, Slovenska konferencija i Albanska misija. Sjedište Unije je u Zagrebu. Sjedište Slovenske konferencije je u Ljubljani, a sjedište Albanske misije je u Tirani. Albanska se misija našla u Jadranskoj uniji jer se smatra da je dobro da Unija ima neko misijsko polje koje će joj biti duhovni izazov a ujedno i blagoslov. Konferencije su organizacijski samostalne, dakle imaju svoje izborno tijelo i upravu, dok Unija koordinira njihovim djelovanjem i zastupa ih kod viših crkvenih i svjetovnih vlasti. Predsjednik Hrvatske konferencije je Staniša Margarić, a Jadranske unije mr. Branko Bistrović. Jadranska unija konferencija ima oko 120 mjesnih crkava i blizu 5, 000 odraslih krštenih članova. Zajedno s djecom i prijateljima, te čestim posjetiteljima Kršćansku adventističku crkvu posjećuje oko 15,000 vjernika.

Zajedno s još deset unija konferencija Jadranska unija konferencija pripada Trans-europskom ogranku Generalne konferencije Kršćanske adventističke crkve sa sjedištem u Londonu.

NAŠA MISIJA