MAMUTI – KAKO SU NESTALI?

Priprema; Živko Jelić (kac@globalnet.hr)

Svima nam je poznat biblijski izvještaj o Potopu i Noinoj Arci. Ovaj izvještaj površnom čitatelju zvuči prilično nestvarno, nelogično, znanstveno neutemeljeno.
Površnom čitatelju…

Ipak, izvještaj o Potopu je, unatoč našim predrasudama, i te kako istinit. Suvremena znanost upravo to potvrđuje.

Jedan od najjasnijih dokaza su fosili. Što su zapravo fosili? To su okamenjeni, ili na drugi način sačuvani, ostatci. Fosili u stvarnosti nastaju vrlo rijetko. Razlog je tome specifičan način na koji nastaju. Ako danas neka životinja u prirodi, ili riba u moru ugine, zbog rada mnogih strvinara, kukaca te mikroorganizama, uginuli organizam će prilično brzo nestati.

Fosili su nešto drugo. Da bi nastao fosil potrebno je zatrpavanje organizma bez kisika u vrlo kratkom roku. To se u prirodi rijetko događa. Budući da znanstvenici danas otkrivaju čitava groblja fosila, jednostavan je zaključak da su ti organizmi svoj život završili u jednoj globalnoj katastrofi. Kada govorimo o fosilima ne mislimo samo na okamenjene kosti već i na okamenjene ostatke mekog tkiva; mesa, opni, ribljih peraja, meduza, lišća s klorofilom… Pronađeno je mnoštvo fosila zarobljenih u trenutku neke radnje. Pronađene su ribe koje upravo gutaju drugu ribu, biljojedi sa hranom u ustima, ribe sa raširenim perajama (riba kada ugine, peraja su skupljena uz tijelo).

Posebno su zanimljivi fosili tragova. Ako danas ostavite trag u bilo kakvom tlu, vremenom će on nestati, no, arheolozi su pronašli mnoštvo okamenjenih tragova. Kako oni nastaju? Samo na jedan način. U svježi trag, naglo se nataloži sediment. Kada očistimo sediment ostaje odljev stopala. Spomenuli smo da su tako pronađeni tragovi dinosaura i čovjeka u istim stijenama.

Nastanak gotovo svih fosila svoje objašnjenje nalazi u Potopu.
No, što je sa fosilima mamuta? Nisu li mamuti dokaz u prilog evoluciji? U prilog ledenom dobu? Debelo krzno, debeli sloj sala? Ne pobijaju li oni izvještaj o Potopu, o umjerenoj klimi?

Ne! Zapravo, oni samo dokazuju biblijski izvještaj. Znanstveno istraživanje i analiza kože i dlake mamuta otkrile su zanimljive stvari. Sloj sala nedostatan je da bi štitio životinju od jače zime. Koža nema lojne žlijezde koje su potrebne za zaštitu od hladnoće. Dlaka nema pokretne mišiće koji omogućavaju kontrolu tjelesne topline. Nadalje, u utrobi mamuta pronađeni su ostatci suptropskih biljaka. Zaključak; mamut nije živio u hladnoj klimi.
Fosili mamuta pronađeni su širom svijeta. U Sibiru su ostali očuvani samo zbog jakih zima, dok su drugdje po svijetu pronađene samo kosti i to u istim slojevima sa jelenima, medvjedima, nosorozima, hijenama, konjima…

Što se zapravo dogodilo?

Vodeni omotač oko Zemlje, koji spominje Biblija, a koji je bio zaslužan za umjerenu klimu, izlio se na Zemlju. Polovi su se smrzli, središnji pojas ugrijao. Istovremeni, nagli pad temperature u područjima blizu polova i opća katastrofa prouzročena silovitim pomicanjima vode i tla, uzrokovali su zatrpavanje i naglo zaleđivanje tih životinja. Mamuti to potvrđuju.

No, kako su nastali mamuti? Kako je uopće nastao život na Zemlji? Nije li nedavno rečeno da je klica života došla iz svemira? Kako li je samo preživjela prolazak kroz našu atmosferu kada ništa ne preživi taj prolazak? Sve izgori…

U slijedećem broju…